Veliki taborVeliki Tabor je utvrda na sjeverozapadu Hrvatske, u Hrvatskom zagorju u blizini mjesta Desinić, 8 km zapadno od Pregrade; nadmorska visina 334 m. Veliki Tabor je spomenik kulture nulte kategorije.
Najstariji dijelovi utvrde potječu iz 12. stoljeća. Današnji izgled utvrda je dobila u 16. stoljeće.
Prema najnovijim istraživanjima smatra se da ga je sagradila plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, nakon što je 1502. g. Ivaniš Korvin dodijelio Pavlu Rattkayu prostrani posjed u Hrvatskoj, a ostao je u njihovom posjedu sve do 1793.g.
Veliki Tabor je u vlasništvu Republike Hrvatske te djeluje kao muzej i izletište.
https://i.servimg.com/u/f16/13/66/21/44/785px-10.jpg
Dvorac MaruševecDvorac Maruševec (općina Maruševec u Varaždinskoj županiji) se po prvi puta spominje 1547. kao vlasništvo obitelji Vragović. Posljednji od obitelji Vragović, Franjo Adam, imenovao je 1716. godine svog nasljednika Krstu pl. Črnkovečkog. Kako je on već iduće godine poginuo kod Zrina u borbi protiv Osmanlija, Maruševec postaje vlasništvo obitelj Pasztory, zatim Katonaj i naposljetku Patačića. Patačići su vlasnici dvorca do 1817. godine kada umire posljednji muški Patačić, nakon čega dvorac često mijenja vlasnike. 1873. dvorac je kupio pruski grof Artur Schlippenbach te ga je dogradio i dao mu današnji izgled. Schlippenbachovi nisu dugo uživali u dvorcu. Nakon smrti grofa 1881. u Kairu, dvorac je, zajedno s kurijom Čalincem, kupio dr. Oskar pl. Pongratz 1883. On je preoblikovao perivoj i izveo manje građevinske intervencije na dvorcu. U njihovom je vlasništvu dvorac bio sve do 1945. kada im biva oduzet nacionalizacijom, nakon čega se Pongratzi sele u Austriju. Do kraja 20. stoljeća dvorcem se je koristila Kršćanska adventistička crkva nakon čega je dvorac ponovno vraćen obitelji Pongratz.
https://i.servimg.com/u/f16/13/66/21/44/zzzzzz10.jpg
TrakošćanDvorac Trakošćan jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj; nalazi se u Hrvatskom zagorju, 23 km sjeveroistočno od Krapine, 40 km jugozapadno od Varaždina; nadmorska visina 250 m. Najbliža mjesta su Macelj i Strahinčica. S oko 40.000 posjetitelja godišnje jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca.
Sadržaj
Povijest
Dvorac je podignut u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. U osnovi dvorca prepoznatljive su značajke jednostavnih romaničkih kaštela 12.-13. st. Od mnogobrojnih se feudalnih gospodara ističu Celjski, Jan Vitovec, Korvini, a nakon raspada Zagorske kneževine kao posebno vlastelinstvo uživaju ga Gyulayi, a od 1568. Draškovići.
Više je puta proširivan i dograđivan. Znatnije dograđen 1592., kada Draškovići podižu topničke kule s krovištem (ploča s grbom i natpisom Ivana II. Petra Draškovića iz 1592. na zapadnoj kuli). U to se doba dograđuje kat, povisuje središnja kula i oblikuje dvorište s arkadama. Ponovno se dograđuje tijekom 18. st., kada kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva razvedenu lanternu, a oko tvrđave gradi se cinktura obrambenih objekata, zidova i kula.
Zapušteni zamak obnavlja 1850.-1860. podmaršal Juraj Drašković u rezidencijalni dvorac. Obnova je, u duhu romantizma, izvedena u neogotičkome stilu uz istodobnu obnovu čitava okoliša, gdje je uređen park-šuma s rijetkim drvećem, umjetnim jezerom i vrtnim objektima. Istaknuti su elementi obnovljena dvorca: ulazna kula s pokretnim mostom i grbom Drašković-Malatinski iz 18. st., viteška dvorana s cjelovitim viteškim oklopima iz 16. st. i zastavama Draškovićeva banderija iz 18. st., zbirka oružja s teškim bradaticama (Hackenbüchse), puškama i pištoljima na kolo te turskim oružjem, zbirka portreta Draškovića i njihovih rođaka (Nikola Zrinski) iz 16.-19. st., opus slikarice Julijane Erdödy-Drašković iz druge polovice 19. st., ciklus Četiri kontinenta M. Stroya, klavir C. Graffa, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica. U parku je kapela sv. Ivana (»Januš«) iz 1752. s kasnobaroknim namještajem.
Novije generacije obitelji Drašković povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. godine kada se iseljavaju u Austriju. Ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.
Od 1953. u dvorcu je stalna muzejska postava, koja osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz razdoblja obnove sadrži vrijedne primjerke baroknoga namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je uvlasništvu Republike Hrvatske.
https://i.servimg.com/u/f16/13/66/21/44/800px-10.jpgKoji vam je dvorac najljepši?